Sažetak istraživanja

PDF
Print
E-mail
Written by Admin
Monday, 23 July 2012 17:44
There are no translations available.

Jubilarna deseta Međunarodna speleo-ronilačka ekspediciju MSRE „Panjkov Ponor 2011“ održala se na području općine Rakovica na Kordunu, a trajala je od 09. srpnja do 25. srpnja 2011. Vođa ekspedicije bio je Tihomi Kovačević – Tihi.
Bilo je nazočno 20 članova DDISKF-a, četvoro mađarskih speleologa i 4 speleologa iz BiH. Na ovoj ekspediciji, kao i prošle godine glavna okosnica je bila na istraživanju sustava Panjkov ponor-Varićakova špilja i sustava Ponorac – Jovina pećina.

Sa novim rezultatima istraživanja, Panjkov sustav je i dalje treći po duljini u Hrvatskoj s 13.052 metara špiljskih kanala, duljina sustava Ponorac-Jovina pećina sada iznosi 2.852 metra.

ISTRAŽIVANJA SUSTAVA PANJKOV PONOR-VARIĆAKOVA, Sažetak po danima:

12.srpnja,
prokrčen je put do ulaza u Suvaju (onu stvarnu, koja je do sada izbjegla speleolozima).

13.srpnja,
ekipa topografski snima Suvaju u dužini od 77,6 metra (D.Višek i M.Studen)

U vremenu od 09. do 15.srpnja
nanovo je topografski snimljen dio Sustava Ponorac-Jovina pećina istražen na prošlogodišnjoj ekspediciji, kao i neki novi bočni kanali, koji su se otvorili zahvaljujući izrazito sušnom periodu i niskom vodostaju.

16.srpnja,
u Panjkov ponor ulazi transportna ekipa.

17.srpnja,
svi članovi ekspedicije su na ''čekanju'', zbog nesreće koja se desila na ''Kiti Gaćešinoj- Draženova puhaljka'', čekaju daljnji razvoj situacije…

Nakon dobrih vijesti 18.srpnja dio jurišnog tima ulazi u Panjkovu (Alan, Gogo, Frf, Eszter, Dragi i Darko).

21. srpnja,
trebali su im se po Planu priključiti Šljivia, Marko i Tihi … Međutim, prvi tim izlazi prije vremena- nakon tri dana istraživanja. Vođa istraživanja u Panjkovoj Alan navodi kao razlog, niz nepredviđenih stvari koje su se dogodile sa druge strane ''izlaznog sifona''.


Njegov opis akcije po izlasku: ''-Sve je krenulo po planu… ali je bilo malo previše tereta, tako da dio rasvjete ostavljamo u starom bivku...gubimo glavnu torbu u jednom sifonu sa hranom i sve jedno odlazimo u novi bivak. Tamo uviđamo da smo bez ''luftića'', koje smo zaboravili u logoru. Gogo je otišao u Bajkoviti kanal po stare koji su ostali od lani. Četiri su bila ispravna, a falila je još i jedna vreća. Darko, Dragi i ja spojili smo dvije vreće i uvukli se u njih…

Istraživanje počinje tako da se ekipa podijelila u tri grupe. Darko i Eszter su skupljali biološke uzorke (sakupili oko 20 primjeraka). Dragi i Gogo su fotografirali… Frf i ja smo krenuli dalje u nova istraživanja s željom da prođemo što više kanala, koji su nam ostali od prošle godine. Darko i Ester su pronašli jedan bočni kanal na čijem je kraju bila rupa povezana s površinom. Nakon malo kopanja, čuli su glasove izvana. Probali su se s njima dovikivati, ali bezuspješno.
Frf i ja smo se spustili u jamu, nedaleko prvoga bivka i došli do velikog jezera, gdje smo locirali dva sifona prema ''Bilovom oku'' (roneći postoji mogućnost povezivanja, ali je puno mulja i šiljaka /noževa  što stvara veliku opasnost).
Obilazimo i ostale kanale s upitnikom. Kanal kod saljeva je najperspektivniji, dužine je preko sto metara, ide dalje ( ima dosta provlačenja). Donji aktivni kanal smo uspjeli popeti u jednom procjepu, i nakon cca 8 metara visinske razlike ući u kanal Alpago. Po kojem smo se vratili do prošlogodišnjeg bivka. Nakon dva dana rada i dvije mukotrpno prospavane noći, ekipi je malo pala želja za daljnji nastavak akcije. Što zbog nastalog pothlađivanja, što nedostatka dijela hrane koja je potonula pri transportu u jednom sifonu. To je sve uzrokovalo, da smo se odlučili za prijevremeni povratak.

Do tog trenutka smo napravili veliki dio zacrtanog plana. Prikupili smo biospeleološki materijal, snimili novih petstotinjak fotografija i 30 minuta video materijala, prošli mnoge nepoznate kanale. Najveći razlog prijevremenog izlaska bio je, da bespotrebno ne uđe troje ljudi koji su se po planu trebali priključi akciji nakon tri dana, te spoznaja da više nema dovoljno hrane i suhe odjeće, budući da smo sve transportne vreće otvorili i kombinirali svu odjeću da time ublažimo hladnoću…''

22.-25. srpnja,
na Tržačkoj kosi se traži ''novi'' ulaz u Panjkovu. Kopaju se i lisičje jame. Transportna ekipa izvlači svu opremu iz Panjkovog ponora. Na akcijama poslije ekspedicije, ponovno se prišlo traženju ''novog ulaza'' u Panjkov ponor. Ulaz nije pronađen.

10. rujna i 01. listopada 2011.
djelovale su dvije ekipe DDISKF-a: podzemna- koja je u nove dijelove Panjkovog ponora postavila uređaj za lavinsko traženje, imali uključen toki-voki i zapalili iznutra dimnu bombu na vrhu dvorane i ulazu u kanal, koji navodno ima kontakt s površinom... i nadzemna- koja je osluškivala zvukovni signal s instrumenta za lavinsko traženje, ako do kontakta dođe, zatim zvuk s toki – vokija, ako se valovi probiju kroz stjenoviti sloj ili se pojavi dimni signal iz nekog otvora u zemlji. ''Novi'' ulaz i dalje nije lociran!
U drugoj akciji topografski je snimljeno novih 130 metara Panjkovog ponora (Alan i Frf).
Sada je duljina Sustava Panjkov ponor – Varićakova špilja 13.052 metra.

 

ISTRAŽIVANJA SUSTAVA PONORAC-JOVINA PEĆINA

U speleološkoj literaturi od prvih temeljitih istraživanja rakovičkog područja, koja su počela 1983. godine Jovina pećina se navodi kao ''Suvaja''. Taj naziv nije točan. Svjedočenjem većeg broja žitelja Lipovače, Drežnik grada i Sadilovca, kao i pregledom više topografskih karata evidentno je da se radi o Jovinoj pećini, a ne o Suvaji.

Inače, špilja Suvaja nalazi se preko puta, svega osamdesetak metara sjeveroistočno od ulaza u Jovinu pećinu.
2011.godine Suvaja je istražena i topografski snimljena u duljini od 77,6 metra. Ispod ulaza u Suvaju nalazi se nekolo izvorčića, koji se također za velikih voda ulijevaju u potok Suvaju, koji izvire iz Jovine pećine. Otuda je vjerojatno ime Suvaja povezano sa špiljom Jovina pećina

U prošlogodišnjem broju Speleologa (broj 58, na str. 22-30) i na ovom portalu moglo se detaljno pročitati o svim dosadašnjim istraživanjima Sustava Ponorac – Jovina pećina od autora Marijan Prpića - Luke u tekstu ''Peti sifon -priča o spajanju Ponorca i Suvaje''.
U tom napisu nenamjerno izostavljeno je još jedno istraživanje.

Naime, ekipa SO PD ''Velebita'' 24.11.1990. godine (Zoran Stipetić, Slaven Dobrović, Čedo Josipović, Siniša Rešetar, Dario Denteš i Teo Barišić), preronili su ''Sifon lijepe sige''. Boce su iznešene kroz prošireni otvor u stropu (na MSRE 2010. otvor je dovoljno proširen za ulaz speleologa i transport opreme-nazvan ''Novi ulaz''op.aut.) U vrijeme ekspedicije 2010 godine, ove podatke nismo znali i taj isti sifon nazvali smo Plum Jam (pekmez od šljiva, engl.), kako je to Frf predložio. Sifon je posvećen našoj mladoj članici Šljivi - Marjani Jelić, geologinji koja je na tom mjestu po prvi puta preronila sifon na dah.
Za trajanja istraživanja 2011. godine sifon preronjen na dah, pretvorio se u polu-sifon, jer se razina vode spustila više od pola metra.

Teo i Tihi dogovorili su da se ubuduće upotrebljava ovaj drugi naziv, zbog novih spoznaja… mada i prvi je bio sasvim dobar jer je nagovijestio uspješna buduća istraživanja.

Još na ekspediciji 2010. godine, sifoni preronjeni između Jovine pećine i Ponorca, na prijedlog Tihija, a ''ekipa iz Ponorca i Jovine pećine '' jednoglasno prihvaća, dobijaju ime po pokojnom prijatelju i članu DDISKF-a Jean Jacquesu Bolanzu, legendi svjetskog i europskog speleoronjenja.


Dimenzije sifona između Jovine pećine i ponorca:
Plum Jam – (polusifon u sušnom periodu), 1 m dužine, 2 m dubine;
Prvi sifon J.J. Bolanza, 18 m dužine, 5 m dubine;
Drugi sifon J.J. Bolanza, 50 m dužine, 11 m dubine;
Treći sifon J.J. Bolanza, 9 m dužine, 5 m dubine;
Četvrti sifon J.J. Bolanza-izlazni sifon u Ponorcu, 30 m dužine, 6 m dubine.

Za vrijeme trajanja MSRE ''Panjkov ponor ''11'' - 10.srpnja 2011. Nanovo su topografski snimljeni dijelovi između Jovine pećine i Ponorca koji su prošle godine istraženi, kao i novootkriveni kanali.

Duljina snimljenih kanala je 569,5 m (A.Kovačević, T.Flajpan, D.Pavelić, A. Milošević, G. Polić, H.Dragušica, D.Višek).

Na akciji DDISKF-a, 12. studenog 2011 godine nanovo je nacrtan DDISKF-ov kanal, iza prvog uzvodnog sifona ''Šetnica'' (Damir Pavelić, Antun Kovačević, A.Kovačević, A. Milošević) u dužini od 290 m. U istoj akciji u ulaznom sifonu DDISKF-og kanala, ronio je Tomislav Flajpan-Frf. Izašao je u dva zračna zvona, ali kanal i prolaz dalje nije uspio pronaći.
Prijeđeno je oko 40 metara podvodnih kanala (nije crtano ni skicirano!)

Današnja duljina Sustava Ponorac – Jovina pećina iznosi 2.834 metra

Duljina je dobivena slijedećim zbrojem:

Ponorac 1840,5 m i Jovina pećina 134 m (M. Čepelak, 1984. g),

DDISKF-ov kanal u Ponorcu, iza Šetnice 290 m (R. Baković, 2005.; D.Pavelić , Antun Kovačević –Tuna 2011.),

duljina novog dijela između Jovine pećine i izlaznog sifona Ponorca 569,5 m (A.Kovačević, T.Flajpan, D.Pavelić, D.Višek, , H.Dragušica, G. Polić 2010/11.).

 

Literatura:

Čepelak Marijan, 1983.: Panjkov ponor – treći u Hrvatskoj. Naše planine, br. 9-10, str. 226-227, Zagreb

Čepelak Marijan, 1983.: Kronologija istraživanja u području Rakovice.
SPELEON, speleološki bilten SOV & SOB, br. 1, str. 9-24, Zagreb – Makarska
Čepelak Marijan, 1984.: Špiljski sustav Panjkov ponor – Kršlje. Naše planine, br.7-8, str.145-150, Zagreb
Čepelak Marijan, 1984.: Špiljski sustav Panjkov ponor – Kršlje. Priroda, rujan 1984., str.12-16, Zagreb
Čepelak Marijan, 1985.: Špiljski sustav Panjkov ponor – Kršlje. Speleolog, god. 30/31, za 1982-1983., str. 21-27, Zagreb
Barišić Teo (1991): Sifon Idealna siga, Velebiten br.5, Zagreb
Kovačević Tihomir, 2005.: Ponorac preko dva kilometra dužine. Subterranea croatica, br.5, str. 49-50, Karlovac
Kovačević Tihomir, 2011.:Sustav Ponorac-Jovina pećina 2.834 metra. Hrvatska vodoprivreda br. 197 str. 95-101, Zagreb
Marijan Prpić, 2010: Peti sifon – Priča o spajanju Ponorca i Suvaje.Speleolog 58 str.22-30, Zagreb
Arhiva DDISKF
Arhiva T. Kovačević



 


AddThis
Last Updated ( Monday, 23 July 2012 18:38 )

Skup speleologa Hrvatske 2012.