Naslovnica // Category Blog // Golubnjača - prvih 200 m za turiste

Golubnjača - prvih 200 m za turiste

PDF
Print
E-mail
Written by Nikolina Radić Ančić
Thursday, 06 May 2010 07:55
There are no translations available.

Jama Golubnjača, 800 metara duboki krški fenomen u blizini Obrovca, već bi se idućeg proljeća mogla naći na popisu turistički uređenih špilja i jama Hrvatske te tako uz riječnu rafting i kajak stazu na Zrmanji postati još jedno atraktivno turističko odredište u Bukovici.
“Bukovi Zrmanje”, koji su dobili trogodišnju koncesiju za uređenje i turističku prezentaciju jame, Golubnjaču istražuju i uređuju već dvije godine. Jamu, koja se nalazi u žegarskom zaseoku Komazeci, posjetili smo s Tihomirom Kovačevićem Tihijem, voditeljem istraživanja i suvlasnikom “Bukova Zrmanje”, te speleologom Darkom Višekom.

Darko Višek i Tihomir Kovačević- Upravo do 200 metara dubine jama će biti uređena za turiste, a daljnjih 600 metara bit će rezervirano za speleologe i znanstvenike - kaže Tihi.

 

- Ova jama je prekrasan prirodni fenomen koji će moći vidjeti širi sloj ljudi. Odlučili smo se za turističko-znanstveni pristup pa se može računati i na održavanje brojnih istraživačkih kampova ili znanstvenih okupljanja biologa, geologa, speleologa i drugih stručnjaka. Bukovica i obrovački kraj mogu imati izvanrednu perspektivu u ekološkom turizmu i rekreaciji u nevjerojatno lijepom prirodnom okruženju - dodaje Kovačević koji već ima zavidne referencije na uređenju Baraćevih špilja kod Rakovice i Đurovićeve špilje u Čilipima. Baraćeve špilje, otkrivene davne 1892. godine, uređene za posjetitelje, zapuštene, pa prije šest godina ponovno uređene i otvorene za širu javnost, sada godišnje bilježe 10 tisuća posjetitelja.
Kada govori o Golubnjači, koja je ime dobila jer je stanište kolonije divljih golubova, Kovačević ne krije oduševljenje, pa kaže da je ova bukovačka ljepotica još atraktivnija te da nema sumnje da će pobuditi veliki interes posjetitelja.

- S obzirom na to da se nalazimo u kompleksnom ekosustavu, a nama je primarna njegova zaštita, sva gradnja zapravo i neće biti fiksna, nego montažna - pojašnjava Kovačević i dodaje kako će i rasvjeta biti ekološka.
Nadzemne solarne ćelije će prikupljati energiju za lampe, odnosno led-diode u unutrašnjosti špilje. Osvjetljenje će biti dovoljno jako za siguran silazak i razgledavanje atraktivnih visećih stalaktita i iz poda rastućih stalagmita, koji se u pojedinim dijelovima špilje spajaju u stalagnate, zadivljujuće špiljske stupove najneobičnijih oblika.
Figure koje se stoljećima talože iz vode prezasićene kalcijevim karbonatom podsjećaju na različite likove ili mitološka bića.

Izvor: Slobodna Dalmacija,
tekst i foto: Nikolina Radić Ančić


AddThis
Last Updated ( Thursday, 06 May 2010 08:07 )

Skup speleologa Hrvatske 2012.



Iz sadržaja